Općenito
U Republici Hrvatskoj, od ukupne površine kopnenog teritorija ( 5,659.400 ha ), na površinu šuma i šumskih zemljišta otpada 2,759.039,05 ha (što iznosi gotovo 49%) a od te ukupne površine šuma i šumskog zemljišta, na površine kojima upravljaju i gospodare Hrvatske šume d.o.o otpada 2,024.460,62 ha (što iznosi gotovo 36% kopnenog teritorija RH) sa drvnom zalihom od 315,848.684 m3, te godišnjim tečajnim prirastom od 7,495.075 m3.
Struktura šuma i šumskih zemljišta kojima gospodari državna tvrtka Hrvatske šume d.o.o. prema namjeni šume je:
Gospodarske šume – 981.665,33 ha sa drvnom zalihom od 230,385.021 m3 i tečajnim godišnjim prirastom od 5,505.587 m,
Šume posebne namjene – 392.163,95 ha sa drvnom zalihom od 66,121.243 m3 i tečajnim godišnjim prirastom od 1,552.145 m3,
Zaštitne šume – 650.631,34 ha sa drvnom zalihom od 19,342.420 m3 i tečajnim godišnjim prirastom od 437.343 m3.
Ekološka mreža Natura 2000 RH pokriva 36,67% kopnenog teritorija i 16,26% teritorijalnog mora i unutarnjih morskih voda, odnosno 29,34% ukupne površine Republike Hrvatske.
Kolika je važnost šuma u Republici Hrvatskoj govori činjenica da zaštićene i Ustavom Republike Hrvatske, članku 52, gdje između ostalog stoji da su šume uz druga dobra za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, i imaju njezinu osobitu zaštitu. Nadalje u istom članku Ustava stoji da će se zakonom odrediti način na koji dobra od interesa Republike Hrvatske mogu upotrebljavati i iskorištavati. Također, člankom 3, Ustava Republike Hrvatske navedeno je između ostalog da su očuvanje prirode i čovjekova okoliša kao i vladavina prava, najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Nadalje u članku 5, Ustava Republike Hrvatske, stoji da je svatko dužan držati se Ustava i prava i poštivat pravni poredak Republike Hrvatske.
U zakonu o šumama stoji da su šume i šumska zemljišta dobra od interesa za Republiku Hrvatsku, te imaju njezinu osobitu zaštitu.
Također, navedeno je da način upravljanja, gospodarenja , korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištem mora biti na načelima održivog gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti, te socijalne odgovornosti.
Zakon o šumama navodi da Vlada Republike Hrvatske upravlja šumama i šumskim zemljištima u interesu Republike Hrvatske, a prema načelu javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti, na način da tijelu državne uprave nadležnom za poslove šumarstva, dakle Ministarstvu poljoprivrede, povjerava svoja upravljačka prava , koje onda na temelju zakona o šumama kao i drugim zakonima , putem imenovane Uprave društva (predsjednik uprave i dva člana uprave) sprovodi šumarsku politiku baziranu na okviru Nacionalne strategije za šume kao i okvirom šumskogospodarskih planova.
Radi provedbe sveeuropskih kriterija za održivo gospodarenje šumama i uvažavanju općeg interesa u gospodarenju šumama, šumoposjednici su dužni između ostalog gospodariti šumama u skladu sa šumskogospodarskim planovima.
Šumskogospodarski planovi su temeljni dokumenti za gospodarenje i korištenje šuma i šumskih zemljišta na području Republike Hrvatske, koji utvrđuju uvjete za održivo gospodarenje šumama i šumskim zemljištem i zahvate u tom prostoru, potreban opseg uzgoja i zaštite šuma, mogući stupanj iskorištenja te uvjete za gospodarenje životinjskim svijetom.
Šumsko-gospodarskim planom planiraju se zahvati na šumama i šumskim zemljištima šumskogospodarskog područja za razdoblje od deset godina (I/1 gospodarsko polurazdoblje), planira se održivost prihoda od sječa za sljedećih deset godina (I/2 gazd. polurazdoblje). razdoblje) i za sljedećih 20 godina (II razdoblje upravljanja) i obnavlja se svakih deset godina.
Osnovom gospodarenja propisani su zahvati na šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice javnog šumoposjednika i Ustanove za razdoblje od deset godina (I/1 polurazdoblje gospodarenja), planira se održivost prihoda od sječa za sljedećih deset godina ( I / 2 polurazdoblja upravljanja) i za sljedeće 20-godišnje razdoblje upravljanja, a obnavlja se svakih 20 godina s revizijom svakih 10 godina.
Programom upravljanja jedinicama upravljanja s Planom upravljanja područjem ekološke mreže propisani su zahvati na šumama i šumskim zemljištima, analiza stanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže, ciljevi upravljanja i očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova, očuvanje mjere, aktivnosti za postizanje ciljeva i pokazatelja za gospodarske jedinice javnih šumoposjednika i privatnih šumoposjednika za razdoblje od deset godina (I/1 polurazdoblje gospodarenja), te planira održivost prihoda od sječa za sljedećih deset godina (I. / 2 polurazdoblje upravljanja) i za sljedećih 20 godina (II razdoblje upravljanja), s revizijom svakih 10 godina.
Šumskogospodarski plan, njegovu obnovu ili reviziju Ministarstvo poljoprivrede odobrava rješenjem, i to za šume i šumska zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na prijedlog javnog šumoposjednika, Ustanove ili pravne osobe, a za šume privatnih šumoposjednika na prijedlog Službe.
Za točnost stručnih podataka (površina, drvna zaliha, prirast, etat, propis šumskouzgojnih radova navedenih u šumskogospodarskom planu odgovoran je izrađivač (Hrvatske šume d.o.o.).
Budući da je gospodarenje prema propisu Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom strogo ograničeno na 10 godina Hrvatske šume d.o.o. su dužne prije početka važenja novog programa gospodarenja (Osnova gospodarenja) računskom kontrolom usporediti stanje šuma u gospodarskoj jedinici sa zabilježenim stanjem na početku prethodnog desetgodišnjeg razdoblja gospodarenja, te njenog stanja po isteku desetgodišnjeg gospodarenja.
U tzv. Tablicu računske kontrole obavezni su zabilježiti početno stanje šuma, izvršenu sječu, eventualne promjene površine i sl. te računski ustanoviti kakvo je trenutno stanje šume i sa kojom količinom drvne mase nastavljaju poslovanje u idućoj dekadi.
Tek nakon izrade Tablice računske kontrole provodi se mjerenje šume i in situ provjerava stanje koje bi, ako su uneseni svi parametri, moralo biti gotovo identično onome prikazanom računskim izračunom.
Potrebna nam je vaša podrška kako bismo nastavili sa istragom, dokumentiranjem, objavljivanjem, privođenjem pravdi počinitelja te zaustavljanjem aktivnosti organiziranog kriminala koji prijeti uništenjem europskih prirodnih resursa i ekosustava.
