Zeleni odred jasno i nedvosmisleno poručuje: Hrvatska ne smije postati zona koncentrirane industrijske proizvodnje peradi čiji su jedini stvarni ciljevi brzi profit i izvoz visokoprocesuiranih proizvoda, dok lokalne zajednice snose okolišne, zdravstvene i gospodarske posljedice.

Na području Sisačko moslavačke županije i Ivanić Grada planira se ukupno 20 projekata mega farmi i klaonica pilića, od čega čak 19 u navedenoj županiji. Riječ je o zahvatima koji podrazumijevaju intenzivan uzgoj u industrijskim razmjerima, prateću proizvodnju stočne hrane, valionice, uljare, bioplinska postrojenja i velike klaoničke kapacitete. Takva koncentracija objekata na relativno ograničenom prostoru predstavlja zahvat bez presedana u novijoj poljoprivrednoj praksi u Hrvatskoj.

Ovdje se ne radi o unapređenju postojeće domaće proizvodnje koja se oslanja na obiteljska poljoprivredna gospodarstva i kooperantski model, nego o potpunoj promjeni koncepta. Mali proizvođači bili bi potisnuti vertikalno integriranim sustavima pod kontrolom velikih investitora. Takvi sustavi karakterizirani su visokom gustoćom životinja, ubrzanim ciklusima tova, velikom potrošnjom energije i vode te značajnim količinama otpada.

Niz rizika

Intenzivni uzgoj peradi u mega razmjerima nosi niz jasno dokumentiranih rizika. Visoke koncentracije stajskog gnoja dovode do povećane emisije amonijaka i dušikovih spojeva, uključujući nitrate koji mogu završiti u podzemnim vodama.

Hipernitracija tla i voda ozbiljan je problem u regijama s razvijenom industrijskom stočarskom proizvodnjom diljem Europe. Uz to, takvi pogoni generiraju velike količine otpadnih voda, čije adekvatno zbrinjavanje zahtijeva infrastrukturu koju mnoga naselja na planiranim lokacijama nemaju.

Primjerice, u dijelu općina na koje se projekti odnose još uvijek ne postoji cjelovita vodovodna i kanalizacijska mreža, niti uređaji za pročišćavanje otpadnih voda. U takvom kontekstu postavlja se pitanje kako će se zbrinjavati tisuće kubika otpadnih voda i deseci tona gnoja koje takvi sustavi generiraju na dnevnoj ili tjednoj razini. Bez jasnih i tehnički održivih rješenja, rizik za tlo, zrak i vodne resurse je očit.

Ugroza stanovništva

Osim pitanja otpada, treba naglasiti i klimatski aspekt. Intenzivna stočarska proizvodnja doprinosi emisijama stakleničkih plinova, osobito metana i dušikovog oksidula. Povećanje kapaciteta uzgoja peradi u industrijskim razmjerima ide u suprotnom smjeru od deklariranih ciljeva smanjenja emisija i prilagodbe klimatskim promjenama. U županiji koja je već izložena posljedicama ekstremnih vremenskih pojava, dodatno opterećenje okoliša predstavlja ozbiljan strateški rizik.

U trenutku kada je čitav svijet suočen s ozbiljnim klimatskim promjenama koje između ostaloga sve češće rezultiraju i katastrofalnim sušama, a očuvanje pitke vode nameće se kao imperativ, enormno povećanje potrošnje vode potrebne tako velikom broju mega klaonica sasvim bi sigurno prouzročilo dodatno smanjenja razine podzemnih voda te time dugoročno ozbiljno ugrozilo opskrbu lokalnog stanovništva na širem području županije.

Fragmentiranje investicija

Zeleni odred posebno upozorava na problem fragmentiranja projekata. Razdvajanje investicija na više formalno odvojenih zahvata može dovesti do situacije u kojoj se svaki projekt procjenjuje zasebno, bez sagledavanja kumulativnog učinka svih 20 planiranih objekata. Takav pristup ne daje realnu sliku ukupnog opterećenja na okoliš, ekološku mrežu, zdravlje ljudi i lokalno gospodarstvo. Strateška procjena utjecaja na okoliš, koja bi obuhvatila sve planirane zahvate kao jedinstvenu cjelinu, nužan je minimum odgovornog upravljanja prostorom.

U pojedinim slučajevima iznesene su ozbiljne primjedbe na usklađenost projekata s važećom prostorno planskom dokumentacijom. Ako zahvati nisu u skladu s prostornim planovima gradova i županije, tada se ne radi samo o okolišnom, nego i o pravnom pitanju. Institucije su dužne jasno odgovoriti na prigovore građana i osigurati da postupci procjene utjecaja na okoliš budu sadržajni, argumentirani i transparentni, a ne formalnost.

Ne smije se zanemariti ni dimenzija dobrobiti životinja. Sustavi masovnog uzgoja karakterizirani su visokom gustoćom držanja, brzim tovom i selekcijom linija koje postižu ekstreman prirast u kratkom vremenu. Takvi uvjeti povezani su s povećanom pojavom zdravstvenih problema kod životinja, uključujući deformacije, respiratorne smetnje i visoku stopu mortaliteta. Industrijalizacija uzgoja peradi nije samo okolišno, nego i etičko pitanje.

Jasni zahtjevi

Zeleni odred stoga zahtijeva sljedeće: hitnu obustavu svih započetih postupaka procjene utjecaja na okoliš dok se ne provede sveobuhvatna strateška procjena kumulativnog učinka svih planiranih projekata, reviziju već izdanih rješenja o prihvatljivosti zahvata te jasno očitovanje Vlade Republike Hrvatske o tome podržava li model razvoja koji podrazumijeva koncentraciju industrijske peradarske proizvodnje u jednoj regiji.

Razvoj ruralnih područja ne smije značiti iscrpljivanje lokalnih resursa, degradaciju okoliša i smanjenje kvalitete života stanovnika. Održivost podrazumijeva očuvanje tla, vode i zraka, zaštitu zdravlja ljudi te potporu malim i srednjim proizvođačima koji čuvaju raznolikost i otpornost domaće poljoprivrede.

Borba protiv ovih projekata nije pitanje ideologije, nego javnog interesa. Riječ je o pravu zajednica da odlučuju o prostoru u kojem žive, o pravu na čistu vodu i zrak te o odgovornosti države da štiti dugoročne interese građana ispred kratkoročnog profita pojedinih investitora.