Prema zakonskim odredbama, provedba Druge nacionalne inventure šuma u
Republici Hrvatskoj trebala je biti dovršena zaključno sa 2019. godinom, a njeni
rezultati biti javno dostupni najkasnije 31. prosinca 2020. godine. No, rezultata
ni tijekom ove, 2024. godine, još uvijek nema!
Kolika je važnost šuma govori činjenica da u USTAVU Republike Hrvatske stoji da su „šume od
interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njezinu osobitu zaštitu“ (članak 52. Ustava). U Ustavu (članak
3.) također je navedeno „da su očuvanje prirode i čovjekova okoliša, kao i vladavina prava, najviše
vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske“.
Zakon o šumama u skladu s Ustavom regulira način upravljanja, gospodarenja , korištenja i
raspolaganja šumama, šumskim zemljištem po načelima održivog gospodarenja, ekonomske i
ekološke prihvatljivosti, te socijalne odgovornosti. Vlada Republike Hrvatske, putem Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, upravlja šumama i šumskim zemljištima u interesu Republike
Hrvatske, a prema načelu javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti.
Radi provedbe sveeuropskih kriterija održivog gospodarenje šumama i uvažavanju općeg interesa u
gospodarenju šumama, i svi ostali šumoposjednici (privatnici, crkva, poduzetnici…), moraju
gospodariti šumama u skladu sa šumskogospodarskim planovima, koje su dužni obnavljati ili
revidirati svakih deset godina.
Međunarodna obveza
Na temelju rezolucija iz Helsinkija i Strasbourga te obveza uključenja u međunarodni program EU
Corine biotopi, Vlada RH je 2004. godine izdvojila provedbu nacionalne inventure šuma kao jedan od
prioritetnijih zadataka te je uvrstila u Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj Uniji.
Tako se Hrvatske obvezala na provedbu nacionalne inventure šumskih resursa, definiranu zakonskim
i podzakonskim aktima, Zakonom o šumama i Pravilnikom o sadržaju i načinu provođenja nacionalne
inventure šumskih resursa.
Pravilnikom o sadržaju i načinu provođenja nacionalne inventure šumskih resursa (NN 53/2006)
propisano je 10-godišnje razdoblje između dviju inventura šuma s trogodišnjim razdobljem provedbe.
Dobro je počelo, ali…
Prva nacionalna inventura šumskih resursa Republike Hrvatske završena je 2009. g., pri tom da su
terenskia mjerenja provedena od 2006. – 2008. g., a njezini su rezultati objavljeni 2010. godine.
Prema zakonskim odredbama, provedba Druge nacionalne inventure šuma (procjena i izmjera na
terenskim plohama i snimkama) trebala je biti dovršena zaključno sa 2019. godinom, a njeni rezultati
biti javno dostupni najkasnije 31. prosinca 2020. godine.
No, rezultata Druge inventure ni tijekom 2024. još uvijek nema!
Gdje je zapelo?
Iako je Druga nacionalna inventura šuma morala biti dovršena zaključno sa 2019. godinom,
Ministarstvo poljoprivrede donosi Pravilnik o njezinom provođenju tek 2. listopada 2019. (NN
94/2019).
29. ožujka 2021. godine Ministarstvo poljoprivrede objavljuje postupak Nabava usluge izrade II
nacionalne inventure šumskih resursa, ali Državna komisija za kontrolu postupka javne nabave već
28. travnja iste godine poništava dokumentaciju o nabavi „…u dijelu zahvaćenom nezakonitošću“.
7. prosinca 2022. Ministarstvo ponavlja postupak nabave usluge izrade inventure, a vlada Republike
Hrvatske tek 7. rujna 2023. daje se suglasnost Ministarstvu poljoprivrede za preuzimanje obveza na
teret sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske u 2024. i 2025 godini, za provođenje ugovora
za uslugu izrade II. nacionalne inventure šumskih resursa Republike Hrvatske.
Na proljeća, 2024. godine, prvim mjerenjima započela je druga nacionalna inventura šumskih resursa
CRONFI II, koji bi, prema optimističnim najavama trebala biti završena do kraja iduće 2025. godine.
Posljedično, rezultati inventure će ugledati svijetlo dana sa zakašnjenjem od 6 i više godina!!
Netko tu muti vodu
Evidentno je da nadležne institucije nisu počele njezinu pravovremenu pripremu, pa možemo li u
obrazloženju skandaloznog otezanja očekivati da se ponovno posegne za džokerom „nedostatka
političke volje“, ili nekim drugim prozirnim alibijem?
Zanimljivo je da je Zeleni odred baš te godine, koja je nota bene trebala biti posljednja godina
„mjerenja“ šuma javno objavio da su, na primjer, Hrvatske šume d.o.o. u svojim dokumentima o
gospodarenju u protekloj dekadi prikazale manjak od gotovo 20 milijuna kubika drvne mase, vrijedne
približno jedne milijarde eura, u odnosu na stanje koje je trebala biti da se šumama gospodarilo
zakonito i stručno.
Ili, da je inventura bila završena na vrijeme, sasvim sigurno bi morao biti otkriven razlog
katastrofalnog gospodarenja šumama koji je jasno vidljiv u Nekonsolidiranom godišnjem financijskom
izvještaju neovisnih revizora za 2020. godinu. Tamo, crno na bijelo stoji da je 2020. godine
zabilježeno 6.091 hektara makije, šikare i šibljaka više nego prethodne 2019. godine, da je vrijednost
neto drvne zalihe, tijekom samo jedne godine gospodarenja državnim šumama, manja za
5,114.661.000 kn (cca 680 milijuna eura), te da je u odnosu na 2019. godinu ukupno procijenjena
vrijednost šuma za 2020. godinu manja za 4,029.249.000 kn (više od pola milijarde eura!).
Također, da je Druga nacionalna inventura šuma bila gotovo kada je morala biti, sasvim sigurno bi u
njoj našli potvrdu navoda Zelenog odreda koji tvrdi da je u Hrvatskoj sve manje šuma jer se
gospodarenje tim predragocjenim resursom jednostavno svelo na brutalno pustošenje, koje nažalost,
traje i dalje.
